Pamočnik prezidenta pa ekanamičnych pytańniach Kirył Rudy vystupiŭ z novymi prahramnymi zajavami. Jahony vystup u efiry «Hałoŭnaha efira» (niadzielnaja «Panarama») datyčyŭsia refarmavańnia ŭ kadravaj palitycy.

Jak Biełarusi, jakaja adčuvaje deficyt kankurentazdolnych kiraŭnikoŭ, treba abnaŭlać kadravy rezierv?

«Pieršaje i hałoŭnaje – układvać va ŭłasnuju adukacyju, —

pierakanany doktar ekanamičnych navuk Kirył Rudy. – Tyja paśpiachovyja chłopcy, jakija źjechali za miažu, tak ci inačaj atrymlivali adukacyju ŭ Biełarusi. Jany stali zapatrabavanyja z bazaj, jakuju atrymali ŭ nas».

Druhuju ideju Rudy bačyć u nakiravańni śpiecyjalistaŭ na stažyroŭki za miažu.

«U mnohich krainach heta apłačvaje dziaržava, heta było i ŭ Kitai, i ŭ Kazachstanie, – razvažaje jon. – Ujavicie, kali ź viadučaha top-univiersiteta śvietu, naprykład, Kembrydža, vierniecca naš vypusknik, i jaho b zrabili načalnikam adździeła ŭ Minharvykankamie. Mnie padajecca, jon tam taki dysbałans uniasie… Tym nie mienš prymusić niejak pa-inšamu hladzieć i na siabie, i na śviet».

Treciaja ideja pamočnika prezidenta najbolš niečakanaja.

Rudy prapanuje zaprasić biełaruskich emihrantaŭ viarnucca ŭ krainu.

«Paśla raspadu Savieckaha Sajuza byli chvali emihracyi. Mnohija našyja suajčyńniki źjechali za miažu, i jany paśpiachovyja tam u mižnarodnaj śfiery, na suśvietnych rynkach», – tłumačyć jon.

Rudy sumniajecca, što niechta z emihrantaŭ rašycca pierakreślić častku svajho žyćcia i skazać: ja nikoli nie ŭzhadaju pra Biełaruś.

* * *

Niekalki tydniaŭ tamu Rudy apublikavaŭ u «Savieckaj Biełarusii» prahramny artykuł, u jakim zajaviŭ: zamiest pramysłovaści pierśpiektyŭniej zajmacca śfieraj pasłuh i aj-ci. 

Pamočnik prezidenta Kirył Rudy zaniaŭ svaju pasadu paŭhoda tamu. Jahonaha papiarednika, adyjoznaha Siarhiej Tkačova, padabraŭ «Amkador» aliharcha Alaksandra Šakucina. Tkačoŭ staviŭ u prykład stalinskuju ekanomiku i zaklikaŭ naroščvać pramysłovyja mahutnaści.

* * * 

Piać faktaŭ pra Kiryła Rudaha

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?