Cyrymonija ŭznaharodžańnia łaŭreataŭ premii hramadskaha abjadnańnia BNF «Adradžeńnie» adbyłasia 11 maja ŭ minskim ofisie Partyi BNF.

Premija była zasnavana sioleta. Jana prysudžajecca za dasiahnieńni ŭ halinie hramadskaj dziejnaści, kultury, navuki i adukacyi.

Na atrymańnie premii było vyłučana dziesiać naminantaŭ, čaćviora ź ich stali łaŭreatami. Paśmiarotna ŭznaharodžany ekanamist Valeryj Daškievič — aŭtar bolš jak tysiačy rabot pa ekanomicy.

U halinie adukacyi i navuki premiju atrymaŭ Źmicier Kołas, jaki vydaŭ biełaruska?anhlijski i biełaruska?niamiecki słoŭniki, a taksama pierakłady na biełaruskuju movu tvoraŭ zamiežnaj litaratury.

U naminacyi «Kultura» pieramožcam staŭ muzyka Źmicier Sasnoŭski, jaki razam z hurtam «Stary Olsa» pravioŭ dziesiatki kancertaŭ i vydaŭ niekalki albomaŭ biełaruskaj histaryčnaj muzyki.

Za nizku publikacyj u haziecie «Naša niva» ŭ naminacyi «Hramadskaja dziejnaść» łaŭreatam premii staŭ palityk Pavieł Sieviaryniec, jaki ciapier adbyvaje kryminalnaje pakarańnie.

Łaŭreaty premii ŭznaharodžany bronzavymi statuetkami z vyjavaj vieršnika «Pahoni» na padstaŭcy z marmuru (aŭtar — skulptar Alaksandr Mińko). Admysłovyja skuranyja tečki dla łaŭreataŭ stvaryŭ majstar Viačasłaŭ Dubinka.

U skład žury ŭvajšli mastactvaznaŭca Vacłaŭ Areška, fatohraf Ihar Krašeŭski, pierakładčyk Lavon Barščeŭski, palityki Vincuk Viačorka i Alaksiej Janukievič, hramadskaja aktyvistka Valancina Śviackaja, režysior Siarhiej Pataranski. Staršynioj žury byŭ mastak Alaksiej Maračkin.

Jak paviedamiŭ padčas cyrymonii staršynia Partyi BNF Vincuk Viačorka, hetaja biezhrašovaja premija maje simvaličnaje značeńnie, «asabliva dla tych, chto atrymlivaje jaje sioleta, bo heta adbyvajecca ŭ pieršy raz, što ŭskładaje asablivuju adkaznaść na łaŭreataŭ».

«Ja spadziajusia, nadydzie čas, kali kłub łaŭreataŭ premii nabudzie mahčymaść uručać premiju nie simvalična, a nadavać joj kankretnaje napaŭnieńnie jak u materyjalnym, tak i ŭ tvorčym kirunku», — skazaŭ V.Viačorka.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?