Jaho roliki ŭ internecie źbirajuć sotni tysiač, časam i miljony prahladaŭ, jaho nazyvajuć samym papularnym padletkam internetu, a hlancavyja časopisy Rasii niaścipła pišuć pra jaho, jak pra «Novuju ŭładu runeta». Jaho lubiać i nienavidziać, im zachaplajucca, jaho pavodziny pierajmajuć.

Čas źmianiajecca razam z aŭtarytetami. Raniej heta byli piśmieńniki, fiłosafy i muzyki. Ciapier nośbitami sumleńnia i prykładu dla peŭnaj častcy moładzi stanovicca internet i jaho hieroi. Roma Žołudź — 17 hadovy videabłohier, jaki staŭ kumiram tysiač.

Chto taki?

Sapraŭdnaje proźvišča Romy — Kierymaŭ. Naradziŭsia jon 1 lutaha 1996 h. u Maskvie. Baćki chłopca zabiaśpiečanyja ludzi, ale razam nie žyvuć. Maci Romy maje svoj biznes, a tata — architektar, jaki žyvie ŭ Amierycy. Na šmatlikija ździeki, što chłopiec «mamčyn synok» na svajoj staroncy Ukantakcie jon adkazvaje, što «nasamreč ja nijaki nie mažor, u mianie zvyčajnyja baćki, ja vučusia ŭ zvyčajnaj škole. Uvieś rejtynh mnie zrabili prychilniki, nu i šmat što ja zarabiŭ sam». U škole Roma byŭ «biełaj varonaj», siabravaŭ ź dziaŭčatami i trymaŭsia ad usich na adlehłaści. Čas baviŭ u internecie. I voś, adnojčy, nahladzieŭšysia šmatlikich amierykanskich videabłohaŭ, chłopiec vyrašyŭ stvaryć niešta svajo: " Štodnia bačyć Ału Barysaŭnu i Hałkina nie vielmi vabna dla moładzi», — kaža jon u prahramie na TNT. Pieršy svoj rolik Raman stvaryŭ u 13 hod. Ciapier naviedvalnaść jaho videabłoha ŭ niekalki razoŭ pieravyšaje prahlady videa ź Dzimam Biłana.

Za što jaho lubiać?

Što stała čyńnikam takoj, nie pabajusia skazać, šalonaj papularnaści siarod moładzi nie vielmi zrazumieła, ale dziaŭčatki piščać, i heta fakt. Kali spałučyć vobraz moładzievaha hieroja i temy jaho videabłohaŭ z zacikaŭjełńniami sučasnaj moładzi, to pramaloŭvajucca cikavyja vysnovy. Jak vyśvietliłasia, tysiačy dziaŭčatak pryvablivajuć dahledžanyja chłopčyki u modnaj vopratcy z doŭhimi čubami i ŭłasnym mierkavańniem na lubuju temu.

«Roma taki pryhožy, taki modny i razumny. A jak jon vyśmiejvaje ŭsio i ŭsich, nikoha nie baicca, śmieły! Jaho zaŭsiody chočacca hladzieć. Było b dobra, kab ź jaho brali prykład sučasnyja chłopcy. Jon mnie vielmi padabajecca. Ja jaho lublu i maru choć adnojčy pabačyć. A roliki jaho śmiešnyja, cikavyja, jany šmat čamu vučać», — z achvotaj raspaviadaje pra Romu «Našaj Nivie» adna ź jaho fanatak.

Być niezaležnym u vykazvańniach, mieć ułasnuju pazicyju na lubuju temu stała modnym. Roma ŭžo stvaryŭ niekalki dziasiatkaŭ rolikaŭ. U ich jon raspaviadaje pra ŭłasnaje žyćcio, nazirańnie za rečami, daje parady i prosta kruta vyhladaje. Usie videa nasyčanyja padletkavym nihilizmam i ŭpeŭnienaściu va ŭłasnaj fiłasofii žyćcia.

Akramia Romy, u rolikach časam biare ŭdzieł jahonaja matula, babula, siabroŭki i navat sabaka, ź jakim jon razmaŭlaje. Sarkazm z hramadskich prablem, vyśmiejvańnie kansiervatyŭnych kaštoŭnaściaŭ i dziorzkija vyrazy stvarajuć vobraz «bad boy», jaki staŭ takim papularnym.

Fanaty i antyfanaty

Prychilniki zorki ŭjaŭlajuć ź siabie šmattysiačnuju armiju dziaŭčatak 13–17 hod, dla jakich Roma nie tolki huru žyćciovaj fiłasofii, ale i ŭzor pryhažości. Paŭmiljony padpisčykaŭ «Vkontaktie» i sotni raźbitych sercaŭ — voś vynik takoj papularnaści. Dziaŭčatki hatovyja na ŭsio dziela taho, kab tolki atrymać chvilinku ŭvahi ad svajho ideału. Jany pralivajuć ślozy, robiać videazvaroty, pryznańni i padarunki.

Ale akramia prychilnikaŭ i fanataŭ Roma Žołudź maje vialikaje koła antyfanataŭ, jakija nie abmiažoŭvajucca stvareńniem videa, u jakich padrabiazna raspaviadajuć, čamu novy moładzievy hieroj im nie impanuje. Byli vypadki, kali antyfanaty ŭžyvali «ciažkuju artyleryju» i zakidvali kumira jajkami.

Praciahvaje zarablać babło

Romu hetyja momanty nie asabliva chvalujuć, jon paśpiachova zdymajecca ŭ rekłamie, zajmajecca madelnym biznesam i z peŭnaj pieryjadyčnaściu źjaŭlajecca na teleekranach Rasii.

U krasaviku 2012 h. Žołudź pabyvaŭ u roli suviadučaha vypusku teleprahramy «Pusť hovoriat» na Pieršym kanale, što vyklikała novy prystup abureńnia ŭ «antyfanataŭ».

Da ŭsiaho inšaha, chłopiec zajmajecca muzykaj. U 2012 hodzie ŭžo vyjšli videaklipy na pieśni «LIKE» i «Ja nie ihruška dla tiebia». Rekłamadaŭcy płaciać vializarnyja hrošy i marać raźmiaścić rekłamu na jaho staronkach u internecie. I jak ŭ adnoj z hutarak pryznaŭsia sam Roma: «Tamu ja praciahvaju rabić što chaču i zarablaju realnaje babło».

U Biełarusi ŭłasnych kumiraŭ takoha typu mas-kultura jašče nie pradukuje. Jak i ŭ časy «Łaskavaha maja» majem tolki «ahulnasajuznych». Ale kali Jura Šatunoŭ chacia b śpiavaŭ, Roma Žołud navat nie śpiavaje. Jon prosta zdymajecca.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?