Da pieramien u Biełarusi nie varta imknucca takimi sposabami, jakija mohuć nanieści ŭron ekanomikam krain Jeŭrasajuza. Takoje mierkavańnie vykazaŭ 13 krasavika ŭ intervju haziecie Lietuvos rytas ministr transpartu i kamunikacyj Litvy, lidar Ruchu libierałaŭ Elihijus Masiulis.

Jak adznačaje partał delfi.lt, svaju pazicyju Masiulis vykłaŭ paśla niadaŭniaha apublikavańnia ahienctvam Rehnum intervju biełaruskaha pasła ŭ Litvie Uładzimira Dražyna, jaki padkreślivaŭ: padtrymlivajučy sankcyi ES u dačynieńni da Biełarusi, Litva ryzykuje panieści miljardnyja straty z-za mahčymaha spynieńnia pieravozak biełaruskich hruzaŭ cieraz Kłajpiedski port.

Treba adznačyć, što MZS Litvy nazvała vykazvańni Dražyna «tendencyjnymi i niekarektnymi».

Kiraŭnik litoŭskaha Mintransa, u svaju čarhu, miarkuje, što «nie treba błytać dobryja ekanamičnyja adnosiny z palityčnym bačańniem».

«Na moj pohlad, Litva pavinna nie pasiŭna nazirać za tym, što stvarajecca ŭ kabinietach Brusiela, a aktyŭna rastłumačyć situacyju. Mnie zdajecca, što ES paviarchoŭna hladzić na hetuju prablemu»,
 — zajaviŭ Masiulis.

Pavodle jaho słoŭ,

strata patoku biełaruskich hruzaŭ naniasie Litvie vialiki ŭron.
«My vyjhrali ŭ kankurentnaj baraćbie z Łatvijaj za hetyja hruzy, tamu ŭhnajeńni i sielskahaspadarčuju techniku biełarusy viazuć cieraz Kłajpiedu. Heta prynosić našaj dziaržavie niemały dachod. Naprykład, z 36,6 miljona ton hruzaŭ u Kłajpiedskim porcie letaś prykładna 5 miljonaŭ ton składali biełaruskija ŭhnajeńni. Kampiensavać straty inšymi hruzami za karotki čas niemahčyma. Kali my pazbavimsia zamoŭ Minska, biełaruskija hruzy buduć pieravozicca cieraz Rasiju, pa Čornym mory», — zaŭvažyŭ ministr.

***

    Nahadajem, 23 sakavika Saviet ministraŭ zamiežnych spraŭ ES pryniaŭ rašeńnie prymianić sankcyi ŭ dačynieńni da 29 kampanij, jakija naležać trom źviazanym z re<>žymam Łukašenki biźniesmienam, a taksama dadatkova ŭklučyć u śpis nieŭjaznych 12 asob.
    U toj ža dzień kiraŭnik MZS Litvy Aŭdronius Ažubalis zajaviŭ: ES nie ŭstanaŭlivaje niejkich šyrokamaštabnych sankcyj adnosna Biełarusi, jakija mahli b paŭpłyvać na asobnyja haliny haspadarki. «Miery nosiać metanakiravany charaktar. Nie moža być nijakaj razmovy pra poŭnaje admiežavańnie abo pra tatalnyja sankcyi», — padkreśliŭ jon.
    Kamientujučy niehatyŭnaje staŭleńnie da sankcyj ES u dačynieńni da Biełarusi z boku pradstaŭnikoŭ litoŭskaha biźniesu, Ažubalis rastłumačyŭ: «Na litoŭski biźnies najpierš upłyvaje toje, jak Łukašenka kiruje dziaržavaj i ekanomikaj, a nie toje, jak składvajucca adnosiny pamiž ES i Biełaruśsiu. Ryzyka dla biźniesu pierš za ŭsio zychodzić z ekanamičnaha tupika, u jaki Biełaruś viadzie jaje kiraŭnik, represiŭnyja miery, jakija jon prymianiaje ŭ dačynieńni da svajho hramadstva, a taksama nieadekvatnyja miery, jakija jon moža prymianić da zamiežnaha biźniesu. Voś dzie sapraŭdnyja pahrozy».
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0