Siarhiej Savič.

Siarhiej Savič.

Kazać, kolki padpisantaŭ u Lit.bel, prosta nie maje sensu: u toj momant, kali Generation.bY damaŭlaŭsia na intervju ź jaje zasnavalnikam Siarhiejem Savičam, staronku prahladali kala 10 tysiačaŭ čałaviek, u momant razmovy aŭdytoryja vyrasła da 17 tysiačaŭ, a ŭžo na nastupny dzień da jaje dadalisia jašče paŭtysiačy čałaviek.

Vopyt Siarhieja Saviča ŭnikalny: jaho staronka prademanstravała taki chutki rost padpisčykaŭ, što dazvalaje kazać ab prajekcie Lit.bel. jak ab paśpiachovym startapie.

Ad «Typovaha Minska» da nietypovaj Biełarusi

Sam 28-hadovy mastak z Žodzina Siarhiej Savič nie razhladaje Lit.bel. jak niejki biznes-prajekt ci instrumient ŭpłyvu na biełaruskuju aŭdytoryju ŭ VK.

«Hałoŭnaja zadača Lit.bel. — zrabić tak, kab narod nie saromieŭsia svajoj movy, — kaža Siarhiej. — Kaniečnie, u vuzkich kołach jana maje peŭny status, jaje lubiać i na joj razmaŭlajuć. Ale ciapier va ŭsioj krainie takaja situacyja, što mała chto jaje viedaje tak, kab pa-biełarusku možna było havaryć pryhoža».

Lit.bel. — nie pieršaja sproba Siarhieja ŭ raskrutcy publičnych staronak ci «pablikaŭ».
Pablik — heta toj samy akaunt — analah «pejdžaŭ» u Fejsbuku — ale, kab prahladać jaho, nie treba dadavacca da kahości ŭ siabry. Karystalniki prosta padpisvajucca na staronku, i ŭsie paviedamleńni pabliku ŭ zaležnaści ad naładak pačynajuć źjaŭlacca ŭ ichnich stužkach navinaŭ. U takich staronak zvyčajna adzin albo niekalki maderataŭ: tolki jany majuć prava pakidać paviedamleńni na ścianie pablika.
Pieršym sapraŭdy papularnym pablikam Siarhieja stała rasiejskamoŭnaja staronka "Typovy Minsk". Ciapier u jaje 32 tysiačy padpisčykaŭ,
chacia jašče šeść miesiacaŭ tamu ich było niekalki dziesiatkaŭ.

«Typovy Minsk» ja stvaryŭ pry kancy listapada 2011, ale zajmacca pačaŭ — pavodle prykładaŭ padobnych staronak Piciera, Kijeva — u 2012, — kaža Siarhiej. — U Minsku takoha jašče nie było. Tamu chaciełasia pakazać narodu, što možna rabić takoje i tut. Niejkija siabry pabačyli paviedamleńni sa staronki na majoj ścianie i pačali na jaje padpisvacca».

Ale sapraŭdny bum pabliku pačaŭsia pry kancy zimy, kali ŭ jaho pačali prychodzić nieviadomyja ludzi.
Kali kolkaść padpisčykaŭ «Typovaha Minska» dasiahnuła 20 tysiačaŭ čałaviek, Siarhiej stvaryŭ novy prajekt, «kab jon byŭ nia tolki pra Minsk, ale i pra Biełaruś». Tak uźnik Lit.bel.

«Rabicie sami. Rana ci pozna vy dabjeciesia vyniku»

Cytaty i fotazdymki dla pablika Siarhiej znachodzić u internecie.

«Ale niejkaha adnaho miesca, dzie možna znajści ŭsie hety razumnyja słovy i pryhožyja malunki, niama. Časam niešta čytaješ-čytaješ pa-anhlijsku, rasiejsku, ukrainsku, źjaŭlajecca dumka ŭ hałavie, i ty pačynaješ niešta pryhadvać, adaptoŭvać da našaha čałavieka», — apisvaje praces stvareńnia kantentu Lit.bel. Siarhiej. Ahułam

u dzień na svaje staronki ŭ sacyjalnaj sietcy jon tracić pa niekalki hadzinaŭ: «Heta vialikaja praca».

«Ja stvaryŭ Lit.bel. u kancy krasavika-pačatku maja. I ŭžo praź miesiac-dva tam było da chalery narodu. Dumaju, heta tolki pačatak».

Siarhiej užo adčuŭ adzin z bakoŭ papularnaści: da jaho pastajanna źviartajucca ludzi, što chočuć chutka raskrucić ułasnyja pabliki i hrupy.

«U adkaz na heta ja kažu: «Rabicie sami. Rana ci pozna vy dabjeciesia niejkaha vyniku». Ale ludzi vielmi nieciarplivyja. Moža być, zaraz takoje pakaleńnie, što nie choča čakać».

«Adno z hałoŭnych praviłaŭ stvareńnia paśpiachovych pablikaŭ — razumieć, što ludzi chočuć pabačyć i što jany buduć kamientavać i adznačać. Važna, u jaki čas rabić pasty, kolki razoŭ u dzień. Hetyja drobiazi davoli mocna ŭpłyvajuć na ich pośpiech. Ale ja nie vielmi karystajusia padobnymi kolkasnymi praviłami».

Zrešty, ab budučyni Lit.bel. u Siarhieja niama ćviordaha ŭjaŭleńnia.

«Vkontakte uvieś čas niešta mianiaje. Mahčyma, chutka niešta novaje znoŭku źjavicca — i pabliki mohuć adyjści ŭ cień. Ale kali niešta i zachočacca pamianiać — to pamianiaju styl staronki.

Samaje hałoŭnaje, kab biełaruskaja mova zastavałasia. Kab ludzi išli na staronku dziela jaje».
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?